Bibinje Murter Primošten Šibenik Vodice Biograd Nin Pag Pakoštane Vir Zadar 

Sjeverna Dalmacija proteže se od otoka Paga na sjeveru do grada Primoštena na jugu.

Dalmacija je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u našoj zemlji. Prvi put se spominje u I. stoljeæu kao naziv za podruèje izmeðu Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani.

Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antièkog doba do danas.

Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na podruèje od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu. Tako izdvojena cjelina identièna je s pojmom Južno hrvatsko primorje, koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog središta triju regionalnih centara: Zadra, Šibenika i Dubrovnika.

Južno hrvatsko primorje ili Dalmacija izdužen je primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeðen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamešnice, dok je prema jugoistoku prirodna meða manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleðu priobalnog pojasa.

Prostire se na površini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% površine Hrvatske, a tu je 2001. živjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosjeèna gustoæa naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2).