| Sjeverna Dalmacija |
|
|
|
|
Bibinje Murter Primošten Šibenik Vodice Biograd Nin Pag Pakoštane Vir Zadar Sjeverna Dalmacija proteže se od otoka Paga na sjeveru do grada Primoštena na jugu. Dalmacija je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u našoj zemlji. Prvi put se spominje u I. stoljeću kao naziv za područje između Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani. Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antičkog doba do danas. Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na područje od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu. Tako izdvojena cjelina identična je s pojmom Južno hrvatsko primorje, koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog središta triju regionalnih centara: Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Veća središta sjeverne Dalmacije su Zadar, Šibenik, Biograd na moru, Vodice, Primošten, Rogoznica, Sv. Filip i Jakov, Skradin, Starigrad – Paklenica, Pirovac.
Prostire se na površini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% površine Hrvatske, a tu je 2001. živjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2). |
Dalmazia Settentrionale 















