Dubrovnik Korèula Ploèe 

Južna Dalmacija je najmanji i najjužniji dio hrvatskog primorja. Pravog zaleða nema, te je njeno prirodno zaleðe granica sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom, koja na obalnom dijelu ima izlaz na more kod Neuma dug 9 km. Južna Dalmacija obuhvaæa podruèje južno od rijeke Neretve, poluotok Pelješac, do Dubrovaèkog podruèja na jugu hrvatskog primorja gdje granièi sa Crnom gorom u zaljevu Boka kotorska.
Turistièka središta u Južnoj Dalmaciji su Dubrovnik, Cavtat, Klek, te poluotok Pelješac.

Dalmacija je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u našoj zemlji. Prvi put se spominje u I. stoljeæu kao naziv za podruèje izmeðu Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani.

Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antièkog doba do danas.

Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na podruèje od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu. Tako izdvojena cjelina identièna je s pojmom Južno hrvatsko primorje, koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog središta triju regionalnih centara: Zadra, Šibenika i Dubrovnika.